Hrvatski kišobran d.o.o.

Originalnost i kvaliteta i „obični“ kišobran pretvore u poslovni uspjeh

Sigurno ste bar jednom čuli ili čak i sami pomislili „ako uzmeš kišobran, sigurno neće padati kiša“. Već prilično otrcano zvuči i izreka da prizivaš kišu ako nosiš kišobran kad ne pada. Ali zašto bi kišobran uopće bio opterećenje ili „gromobran“ za kišu? Zašto kišobran ne biste pretvorili u svoj modni dodatak, proširenje svoga stila, kvalitetan dizajnerski „komad“ koji će nadupniti vašu osobnost?!

Takva logika savršen je opis razvojne podloge na kojoj je stasao Hrvatski kišobran. Brend je to koji zapošljava preko 40 radnika na proizvodnji i prodaji dizajnerskih i stilski karakternih pomagala protiv kapljica koje bi mogle naštetiti našoj frizuri, odjeći ili, pak, zdravlju. Davno je prošlo vrijeme kada su kišobrani bili samo nužno opterećenje i višak u rukama kada nema kiše jer danas ih ima u svim bojama i dezenima i zahvaljujući zanatskim vještinama nadograđenima dobrom poslovnom idejom postali su dio mode. Upravo Hrvatski kišobran potrudio se svakom korisniku u ruke dati predmet koji su oblikovali domaći dizajneri Ivana Popović, Juraj Zigman, Anita Krolo, Dajana Vuksan, Elfs te influenserica Ella Dvornik koja je svoju liniju Hrvatskih kišobrana promovirala na međunarodnoj sceni.

Poslovni put Hrvatskog kišobrana počinje 2010. godine. Prkoseći recesiji koja je doslovno paralizirala velik dio svjetske, posebno hrvatske poslovne aktivnosti, Hrvatski kišobran je bio  svjetli primjer šireći poslovni optimizam i poručujući da se i usred recesije posao može započeti i razvijati.

„Kišobran je, zbog niske cijene, u percepciji potrošača i ekonomista – kineski proizvod. Mi smo se odlukom o proizvodnji u Hrvatskoj, izložil potencijalnom neuspjehu jer znali smo da ćemo imati više cijene zbog većih troškova cijene rada. Istovremeno, važno nam je bilo osigurati fer primanja. Da smo se ponašali ekonomski racionalno, nikad ne bismo krenuli“, objašnjava Marin Rogić, vlasnik brenda.

Na početku su surađivali s kaznionicom Lipovica, gdje je 2011. godine proizvedena prva količina kišobrana. Ipak, zbog brzog rasta i potrebe za stabilnijom i kontroliranom proizvodnjom, bili su jedan od brendova koji je, u vrijeme propadanja nekadašnjeg Kamenskog, preuzeo dio radnica tog posrnulog tekstilnog brenda i profesionalizirali svoj pogon.

Poduzetnički pothvat u samo četiri godine stasao je do 30 zaposlenih, a osim visokoestetskog pristupa, Hrvatski kišobran se vodi i načelima društvene odgovornosti jer uključuju širok krug suradnika, sudjeluju ili pokreću humanitarne akcije, sudjeluju u lokalnim manifestacijama. Na međunarodnim sajmovima predstavljaju svoje proizvode i uskoro prodaju u cijeloj Srednjoj Europi. Do 2017. su već na 60 radnika i novim, pametnim kišobranom nazvanim „Kisha“, a već 2019. 30% svoje proizvodnje – izvoze i omogućavaju online „konfiguriranje“ kišobrana po želji kupca.

Nije trebalo dugo da im priznanja počnu puniti police. Od 2015. nose znak Hrvatska kvaliteta, a sljedeće godine postali su „Stvaratelji stoljeća“. Ovaj tradicijski obrt 2017. godine doio je nagradu „Lider invest“ stručnog odbora poslovnog tjednika Lider za najbolju proizvodnu investiciju, a 2019. su dobitnici Povelje Zagrebačke županije.

Rast i promijenjeni odnosi na tržištu zbog njihove veličine potaknuli su ih da se prijave na potporu akceleratorskog programa za impact poduzetnike koji ACT Grupa provodi u suradnji s Entrepreneurship Academy Europskog fonda za jugoistočnu Europu – EFSE.

„Kada smo se prijavili „U zonu“ bili smo na prekretnici između male i srednje tvrtke. Nailazili smo na puno nepoznanica. Program Zone savršeno se uklopio u našu nadogradnju. Dobili smo divne sugestije od odličnih i stručnih ljudi. Gledamo na posao kao putovanje. Ovaj puta biciklom do Rijeke, a na pola puta program „U zoni“ nam je omogućio da nakratko stanemo, osvježimo se novim znanjima, okrijepimo novim rješenjima i – krenuli snažnije naprijed“, slikovito opisuje Rogić.

Danas pokazuju da personaliziran, visokokvalitetan proizvod s dodanom vrijednošću na suvremenom tržištu može pronaći svoju nišu i uključiti mnogo domaćih kooperanata i na taj način osigurati kvalitetu i dodatno potaknuti optimizam u hrvatskom gospodarstvu. Sve ovo okrunjeno je i ovogodišnjim priznanjem Hrvatskog poslovnog savjeta za društveno odgovorno poslovanje za najveći napredak u području društveno odgovornog poslovanja.