BESPLATNI ŠESTOMJESEČNI EDUKATIVNI PROGRAM ZA PODUZETNIKE

u zoni se s pažnjom fokusiramo na vaš razvoj, rast i potrebe

U izvedbi ACT Grupe, u suradnji s Entrepreneurship Academy
Europskog fonda za jugoistočnu Europu.

Prijavi se
U Zoni Hero img

u zoni rasta

Najbolja verzija vašeg poslovanja je već tu.
Posegnite za onim što vam je potrebno da ostvarite svoj cilj.

Mentori 1:1 za vas

Mentori 1:1
za vas

Mentori 1:1 za vas

Rast
i razvoj

Mentori 1:1 za vas

Upoznavanje
i umrežavanje

Prijavi se

u zoni ekspertize

Čeka vas vrijedna podrška i konzultacije stručnih mentora.

Mentori 1:1 za vas

Strateška analiza
poslovanja

Mentori 1:1 za vas

Priprema za
investicije

Mentori 1:1 za vas

Pristup
financijama

Prijavi se

u zoni impact poduzetništva

Poslujte snažno i ispravno! Program je za poduzetnike koji doprinose
ostvarenju Održivih razvojnih ciljeva (SDG's).

Mentori 1:1 za vas

EDUKACIJA
'Impact Management'

Mentori 1:1 za vas

VIDLJIVOST
Vaši indikatori

Mentori 1:1 za vas

PROMJENA
Bolja budućnost

Prijavi se

„Plavuša“ i „Neposlušna“ združene iz Brloga šire optimizam

Postoji ta udomaćena predodžba da je pivo, u Hrvatskoj – muška stvar. Uz pivo se muškarci vesele, osvajaju, učvršćuju prijateljstva, razbijaju jezične prepreke i tješe se. Ovu tipičnu projekciju ispričanu u reklamnim spotovima najvećih proizvođača piva u Hrvatskoj razbija zadružna pivovara Brlog koju su u Zadru osnovale – dvije žene.

Anu Teskeru iz Velike Gorice i Maju Šepetavec iz Lipika spojilo je Anino poznanstvo s Majinom sestrom i šogorom, koje ih je odvelo do zajedničkog stanovanja s još dvoje sustanara u Zadru. Strast za vlastitim „kuhanjem“ piva u stanu u kojem su živjele uzrokovala je stalni kreativni nered, pa su od milja stanu dale nadimak Brlog. Kada su odlučile krenuti u ozbiljniju proizvodnju piva, izbor imena bio je logičan, jer njihovo je pivo već je ionako dolazilo iz – Brloga.

Pravo je osvježenje kada tu „žensku“ činjenicu uvrstimo u logičku jednadžbu dvaju naziva njihovih piva, „Plavuše“ koja na etiketi radi stoj na rukama dok joj suknja više ne pokriva donje rublje i „Neposlušna“, koja na etiketi samouvjereno hoda prema špaliru muškaraca. Seksistička poruka koju bi etikete nosile da su pivari muškarci, odjednom postaje poruka ženske snage, hrabrosti, samouvjerenosti i samostalnosti. A tu je i “Špurija” što bi značilo nešto kao predosjećaj, šesto čulo… E, pa imamo špuriju da Brlog zaista pomiče granice i prkosi stereotipima. 

Craft pivarska revolucija

Brlog je nastao na trendovskom valu popularizacije tzv. craft piva, „karakternih“ piva proizvedenih po specifičnim recepturama, koji je iznjedrio oko 90 malih pivovara i velik broj malih i većih festivala piva po hrvatskim gradovima. Craft pivovare nude i po nekoliko originalnih receptura koje idealno spajaju potrebu kupaca za istraživanjem i originalnošću, utemeljenih na kvalitetnim sastojcima. Brlog je osmislio tri stalne recepture i prvi od craft pivovara su ih ponudili u bocama od pola litre.

Koliko je craft pivarska revolucija bila snažna govori i činjenica da su neki veliki pivari pokrenuli vlastite nove i za njih do tada netipične linije piva, specifičnih receptura. Time su više ili manje uspješno zauzele dio prostora koji, prirodno, pripada malim neovisnim pivarima spremnijima na eksperimente. Ipak, činjenica da je malih i neovisnih čak oko 90 i da su prepoznati i u Zakonu o trošarinama i zaštićeni nižim trošarinama, govori da za njih ima i života i budućnosti na tržištu.

Stručne analize pivarskog tržišta predviđaju da će craft pivarstvo i dalje rasti jer su kupci i dalje spremni platiti više za posebno, odnosno craft pivo. Osim širenja na domaćem i EU tržištu, već se otvaraju mogućnosti izvoza na daleka tržišta, ali za takve poduhvate pivovare će trebati tehnološki i logistički razvoj.

Brlog su Maja i Ana počele razvijati 2016. kada su putem međunarodne platforme za grupno financiranje novih proizvoda i inovacija Indiegogo pokrenule crowdfunding kampanju i prikupile 80.000 kuna. To je bila osnova za daljnji razvoj zadružnog poslovnog modela, koji su odlučle proširiti novom crowdfunding kampanjom. Otvaranje prema novim članovima, donijelo im je preko 933.000 kuna novog kapitala za proširenje poslovanja, a Brlog je narastao na – 85 zadrugara/ki!.

„Umjesto individualizma, koje je tipično za sve koji su ikada pokušali proizvesti pivo, mi smo jako društvena ekipa. Vjerujemo da smo kao zajednica pametniji i jači. Na to se nadovezuje i naš manifest, odnosno obećanje branda da sve što radimo radimo u skladu s osnovnim vrijednostima – povjerenju, optimizmu i društvenoj odgovornosti, a dobar je i osjećaj da nisi sam i da su tu i drugi koji će u nekom bitnom trenutku uskočiti sa svojim znanjem iskustvom ili energijom, kaže jedna od osnivačica, Ana Teskera.

Zadruga kao udruženi optimistički pothvat

Europski zadružni savez proglasio ih je 2018. najboljom europskom zadrugom, dobitnici su priznanja Grb Grada Zadra, njihovo pivo pije se u preko 150 kafića širom Hrvatske, glavna tržišta su im Zagreb, Zadar i Split, a njihov poslovni model, kao primjer društvenog poduzetništva uvršten u udžbenik jednog zagrebačkog fakulteta.

„Najprije smo htjeli pokazati u čemu smo dobri, počevši od vještina u pivarstvu, okupljanja društva u zajedničku misiju pa sve do ‘sam svoj majstor’ igre s tehnologijom. Nakon toga nas je pogurao optimizam i zajedništvo, što je bio odgovor na apatiju i izolaciju kojima svjedočimo globalno, a posebno u svojoj lokalnoj sredini. Umjesto da kukamo i kažemo “ne može se”, primjerom pokazujemo da se zajedništvom i pozitivnom energijom i teške prepreke mogu svladati. Brlog je ohrabrenje i zarazni optimist“, pojašnjava jednostavan princip zadružnog modela Ana.

Iz godine u godinu poslovanje svojim tržišnim prometom i prihodima ostvaruje stopu rasta od 30% godišnje – i prihodovno i proizvodno. A takav rast sa sobom uvijek donosi nove izazove i kompleksnost. Kako bi Brlog bio u Zoni uspješnog poslovanja i rasta prema ostvarenju punog potencijalu ACT Grupa im je u suradnji s Entrepreneurship Academy Europskog fonda za jugoistočnu Europ, pružila podršku u različitim područjima poslovanja, od sistematizacije procesa do upravljanja poslovanjem i širenja prodaje.

“Program je dobar, ali u Zoni su najbolji ljudi – kada si u interakciji s ACT Grupom onda si zauvijek s njima jer ta povezanost postoji i podrška traje i dalje. To je definitivno najjača karika”, zaključuje Ana Teskera.

Na vatrenoj liniji boljeg kontinentalnog turizma

U povijest nalazimo primjere pojedinaca koji su pronašli snagu da trenutak svoje pronicljivosti i prosvjetljenja formuliraju u ideje, a onda i pokrenu njihovo ostvarivanje. To su ljudi koji su svojom vjerom u ispravnost te ideje promijenili svoj život, život cijelog društva pa i tijek povijesti. I nije to tako često da netko svoje ideje i ostvari jer mnogi imaju ideja i spremni su ih svima iznositi, ali realizacije ni otkud.

Ali Nina Novinić jedna je od onih koji su svoju ideju ostvarili, a onda krenuli u misiju promjene najprije svoje lokalne sredine jer je uvjerena da ono što nudi sigurno jest dobro. Sa svojim tadašnjim zaručnikom i sadašnjim suprugom, Nina je 2012. odlučila kupiti zapuštenu kuću na prekrasnoj lokaciji i uložiti tri godine svoga rada i truda u njeno uređenje. Tako je nastao Međimurski ceker, kuća za odmor koja se bazira na zero-waste principima, odnosno pretvaranju svakog otpada u neku korisnu sirovinu.

Krenimo od sebe, što bismo sami voljeli doživjeti

Međimurski ceker je pionirski projekt inovativne turističke ponude koji u svoje 4 zvjezdice nudi emocije i, kako Nina voli naglasiti, iskustvo 5 zvjezdica. Kvaliteta sadržaja uz dobro osmišljen doživljaj te razinu privatnosti i intime gosta u prirodnom okruženju osigurao je Cekeru dobru reklamu putem preporuka zadovoljnih posjetitelja i svake godine rast popunjenosti smještaja. A ti gosti podjednako dolaze iz inozemstva i Hrvatske.

„Razmišljali smo kao putnici, o detaljima koje i sami tražimo kod rezervacije smještaja. Na taj način razmišljamo i danas. Pratimo turistička tržišta širom svijeta i primjenjujemo ono što se pokazalo uspješnim, u skladu s financijskim mogućnostima uvodimo nove sadržaje koji prate i našu filozofiju održivosti. Stalno unapređujemo ponudu i postavljamo nove standarde”, govori Nina.

Hrvatski kontinentalni turizam, nema „dugu i bogatu“ povijest, što je sasvim u neskladu s potencijalom kojega ima s obzirom na prirodnu i kulturnu raznolikost i povijesno naslijeđe. Međimurski se jače počeo razvijati dolaskom većeg ulaganja u Svetom Martinu na Muri, kada se pokazalo da postoji potražnja za sadržajima koji nisu hotelski i pomalo otuđeni od prirode. Seoski i agroturizam u mnogim se zemljama bez morske obale pokazao kao vrlo unosan, a u Hrvatskoj je već dugo zanemaren u odnosu na ponudu sunca i mora.

I Nina je shvatila da je sada vrijeme kada još uvijek postoji prilično širok prostor da se utječe na izgradnju temelja i strategije razvoja kontinentalnog turizma. Svoju energiju, stečena znanja i iskustvo privatnog poduzetničkog pothvata odlučila je iskoristiti za novi posao. Destinova. 

„Umjesto hiperprodukcije uniformiranih smještajnih objekata, mi bismo htjeli da strategija bude kvalitetan sadržaj uz kvalitetnu i specifičnu priču. Kroz Destinovu nudim izradu projekata u turizmu, planove opremanja i vođenja smještajnih objekata, branding, marketing i društvene medije“, odlučna je Nina.

Generator ideja koje bi trebale unaprijediti sustav

Nudi podršku baziranu na svom iskustvu, od pokretanja turističkog sadržaja i osmišljavanja ponude, do detalja provedbe, ali i vrlo važnu vidljivost, odnosno prezentaciju i prodaju kupcima. Destinovu je odmah prepoznala Turistička zajednica Međimurja, a svoje usluge dala je i Zlarinu, prvom hrvatskom otoku bez plastike, kao i nekim drugim destinacijama.

Vjerojatno najvažniji je rad s malim iznajmljivačima kojima je poslovni konzalting za razvoj u turizmu kao i u marketingu često pitanje prelaska praga od amaterskog ili usputnog turizma u profesionalni ili stalni posao kojemu su posvećeni 0-24. Nina Novinić kroz Destinovu pokrenula je i hvalevrijedan projekt Destination Međimurje kroz koji se promovira turistička ponuda Međimurja koju gradi na održivosti. Trenutno razvija program vjernosti i pogodnosti  Green Card Međimurje kojemu je cilj objediniti široki spektra usluga, ne ograničavajući se samo na uobičajenu turističku ponudu.

„Program će uključivati dvije kartice – jednu za posjetitelje i jednu za ponuditelje. Kartica za posjetitelja nosi pogodnosti za gosta kod korištenja raznih sadržaja, a kartica za ponuditelja njemu omogućava povoljniji pristup uslugama koje su mu potrebne u poslovanju i, što je važno, u daljnjem razvoju vlastite usluge. U njemu će moći sudjelovati smještajni objekti s najmanje 4 zvjezdice, ali dio tog programa bit će i ponuditelji zdravstvenih usluga, dizajna i to ne isključivo na području naše županije“, objašnjava svoje ideje oko unaprjeđenja upravljanja destinacijom Nina.

I ako se vratimo na početak teksta, složit ćete se da smo upravo pronašli pojedinku koja ima snagu oblikovati svoje ideje i praktičnim iskustvom i poznavanjem potreba pokušava pomoći sustavu da pronađe svoj smjer razvoja. U ACT Grupi i programu U Zoni Nina ima partnera u društveno odgovornom poslovanju i širenje plemenitih ideja koje su u interesu cijele zajednice.

(Neustrašive) Strašne žene u pohodu na svjetsko tržište s plemenitim ciljem

(Neustrašive) Strašne žene u pohodu na svjetsko tržište s plemenitim ciljem

Znanstvena istraživanja pokazala su da je igra vrlo važan dio učenja i najlakši način svladavanja socijalnih vještina, ravoja emocionalnosti i empatije. Ona razvija kreativnost i maštu te potiče intelektualni razvoj. I što je najvažnije, potreba za igrom ne prestaje s djetinjstvom, već traje čitav život.

Upravo ta činjenica igru „Fierce Women“ ili „Strašne žene“ čini odličnom idejom i načinom prezentacije jedne tako često zanemarene teme kao što je uloga žene u razvoju naše civilizacije. Igra je originalna zamisao Gabrijele Ivanov, koju je razvio tim okupljen oko udruge K-Zona uz pomoć književnika i programera Želimira Periša. Ona na zabavan i likovno vrlo kvalitetan način u igru pretače 60 od prikupljenjih preko 300 biografija žena koje su značajno doprinijele društvu,  originalno objavljenih na portalu VoxFeminae.net u posljednjih 13 godina.

Strašne žene osvajaju priznanja

Uz pomoć crowdfunding kampanje pokrenute na Međunarodni dan žena 2018. godine, Strašne žene krenule su u osvajanje međunarodnog tržišta korak po korak osnovavši društveno poduzeće Fierce Women d.o.o. U Italiji je u prvih godinu dana prodano 1.000 kompleta na engleskom te 2.000 u Hrvatskoj. 2019. godine austrijska zaklada Unruhe Privatstiftung dodijelila im je nagradu Sozial Marie, kao jednoj od najboljih društvenih inovacija u Srednjoj Europi te godine.

Nedavno su postale jedne od pet dobitnica programa „Odvažna“ IKEA-e i Mastercarda te je igra dobila priliku naći se na prodajnim policama IKEA Hrvatska. Dobitnice su i potpore ACT Grupe „Pokreni nešto svoje“, a njihova podrška nastavila se i kroz program „U zoni“ koji ACT Grupa provodi u suradnjis Entrepreneusrship Academy Europskog fonda za jugoistočnu Europu, zakladom ERSTE STiftung i ERSTE bankom.

„Vjerujemo da je Fierce Women samo jedan vrijedan mali kotačić koji se uklapa u globalnu sliku i vodi prema svijetu u kojem će rodna ravnopravnost uistinu biti jedna od temeljnih vrijednosti, a ne samo nedostižna fraza“, kaže Gabrijela iz Fierce Women d.o.o.

Tema značajnih žena, koje su u povijesti često ostale anonimne samo zbog toga što su bile žene, ima fantastičan medij i prilično dugo vrijeme za širenje na cijeli svijet. U mnogim zemljama žene su i dalje smatrane manje vrijednim članovima društva, u nekima su tek nedavno dobile vrlo ograničene uloge u društvu, a u cijelom svijetu njihova značajna uloga u povijesti još uvijek je nepoznata.

Ako ih ne zaustavlja pandemija, gdje im je kraj?

Stoga su u Fierce Women d.o.o. ove godine napravile novi korak i kroz WOW proširenje pozvale međunarodnu umjetničku i ilustratorsku zajednicu da svoje radove prijave na natječaj za proširenje dosadašnjeg kompleta od 60 ilustriranih kartica. Prijavilo se preko 300 umjetnika iz 27 europskih zemalja, a žiri je odabrao 15 njih od kojih će u budućim izdanjima igre biti objavljeno ukupno 30 novih ilustriranih kratkih biografija.

“Suradnja s ACT Grupom dala nam je sigurnost i osjećaj da postoji netko na koga se možemo osloniti, kome vjerujemo i s kim djelimo iste vrijednosti u smislu društvenog poduzetništva. Akcelerator nam je pomogao da strukturiramo procese, da postavimo ciljeve, da ih znamo mjeriti i kako da izađemo na tržište. Nije sjajno ovo pandemijsko vrijeme, ali ne gubimo vrijeme i radimo na razvoju palete proizvoda koji će dopuniti našu osnovnu ponudu s kartama i omogućiti nam da dopremo do većeg broja klijenata”, objasnila je trenutne planove Gabrijela.

Fierce Women nije iznimka, prije će biti da je dio pravila da je pandemija COVID-19 poremetila brojne planove. Ali ustrajnost i posvećenost ostvarenju cilja primjetna je iz njihovog angažmana i kroz udrugu iz koje je tvrtka nastala. Dobra strana ovog proizvoda je da način korištenja ovih karata nije ograničen samo na igru u sklopu koje su napravljene. Odličan su izvor osnovnih znanja za, primjerice, vrlo popularne pub kvizove. Osim toga, učitelji ih u osnovnim i srednjim školama mogu iskoristiti i za projektne zadatake učenicima, kojima u današnje vrijeme na raspolaganju stoji zastrašujuća mreža podataka na internetu.

Isprobajte!

100% prirodan poriv kojim sok pretvara gubitak u dobit

Konzumerizam je u naše živote donio nametnute standarde vanjske ljepote, pri čemu proizvod mora biti savršeno oblikovan, savršene boje, bez ikakvih znakova prisutnosti drugih živih bića. U jednom trenutku postalo je bitnije kako nam voće izgleda, umjesto kakvog je okusa ili, još važnije, sadrži li sve minerale i vitamine koje treba sadržavati. S tržišta su nestale sve stare, netretirane i mirisne, ali sorte koje daju nestandardizirane plodove, imaju mrlje ili crva.

Ali i u toj situaciji Josip Tutavac iz Opuzena, kontrolor kvalitete u tvrtki za otkup voća, našao je dodatnu nelogičnost. Svi plodovi koji su izgledom bili neatraktivni i nisu bili za izravnu prodaju, iako savršeno zdravi, završili bi na hrpi organskog otpada. Kod mandarine se na tim hrpama, vlažnosti, kiselosti i količine, umnožilo vrlo agresivnih nametnika. Ali još gore, plodovi koji su bili savršeno pogodni za korištenje bacani su, umjesto da budu iskorišteni za preradu.

Iz razočaranja stanjem u vlastiti poduzetnički pothvat

Cijela ta ružna slika dala je Josipu ideju za vlastiti posao. 2016. je napustio tvrtku u kojoj je radio i osnovao Novallis d.o.o. i izgradio proizvodni pogon za izradu prirodnog soka od 100% cijeđenog voća. Pod brandom GUUC cijeđeni prirodni sokovi, bio je prvi koji je pokrenuo preradu iz koje su prirodni sokovi od mandarine, nara, jabuke, cikle i mrkve krenuli na hrvatsko tržište.

GUUC nije jedini brand koji je nastao u to vrijeme, a tržište prirodnih cijeđenih sokova od 100% voća doživjelo je značajan rast jer se i svijest potrošača mijenjala. Naravno, sve je ograničeno sposobnošću i voljom kupca da plati dodanu vrijednost, ali GUUC je našao svoj put kroz prodaju u ugostiteljskim objektima duž obale, a prepoznali su ih i lanci koji imaju posebne odjele za „prirodne proizvode“ poput DM-a. U tome je pomogla činjenica da je Novallis bio rijetki od proizvođača koji su svoju široku paletu proizvoda pakirali u bočice od 2 dcl i tako konkurirao za prodaju u kafićima i restoranima.

Novallis je 2019/2020 sudjelovao u akceleratorskom programu za impact poduzetnike koji ACT Grupa provodi u suradnji s Entrepreneurship Academy Europskog fonda za jugoistočnu Europu te zakladom Erste Stiftung i Erste bankom.

„Krenuo sam s firmom bez nekog velikog iskustva, ideš po nekakvoj inerciji, nepromišljeno na neki način, ali bilo je isto izazovno i simpatično. Međutim za vrijeme akceleratora U Zoni ipak sam dobio mentorstvo stručnjaka gdje sam vidio koliko toga ne znam i šta me sve čeka jednog dana ako firma napravi iskorak prema nekakvim ozbiljnijim vodama“, govori Josip Tutavac.

„Pusti dobro niz vodu, vratit će se uz vodu“

Dolina Neretve, svojim plodnim tlom i blagom klimom odlično je tlo za proizvodnju voća i povrća, ali obrađenost je tek negdje na 50%. Zaštićeni brend Neretvanska mandarina (zaštićeno Oznakom izvornosti), dolazi upravo iz doline Neretve, a potencijal rasta je, za sada, neiskorišten. Ovakvi projekti mogu pomoći u rastu jer smanjuju gubitke proizvođačima koji sada prodaju i one „nestandardne“, a opet vrlo kvalitetne plodove, koje su prije bacali. Tako im se otvara i mogućnost širenja jer znaju da će proizvod moći prodati.

“Mi sirovine nabavljamo od malih proizvođača, platimo fer cijenu bez odgode i to u trenutku preuzimanja robe. Dolina je pogođena valom iseljavanja te nam je želja svojim pozitivnim primjerom pokazati korist od uključivanja u preradu svježeg voća i povrća. Nudimo im besplatne savjete, iskustva i znanja jer prostora ima za svakoga”, pojašnjava Tutavac svoje viđenje društvene odgovornosti Novallisa.

Budućnosti za ovakvu priču sigurno ima. U nizu kupaca GUUC cijeđenih prirodnih sokova su Tommy, Kaufland, dm – drogerie markt, Apfel, kao i 80-ak turističko-ugostiteljskih objekata duž obale, a primjeri nekih drugih proizvođača pokazuje i potencijal izvoza na bogatija tržišta koja su spremna platiti više za kvalitetu. Novallis ima svoju budućnost koju će oprezno graditi uz pomoć novih znanja stečenih U zoni.

Originalnost i kvaliteta i „obični“ kišobran pretvore u poslovni uspjeh

Sigurno ste bar jednom čuli ili čak i sami pomislili „ako uzmeš kišobran, sigurno neće padati kiša“. Već prilično otrcano zvuči i izreka da prizivaš kišu ako nosiš kišobran kad ne pada. Ali zašto bi kišobran uopće bio opterećenje ili „gromobran“ za kišu? Zašto kišobran ne biste pretvorili u svoj modni dodatak, proširenje svoga stila, kvalitetan dizajnerski „komad“ koji će nadupniti vašu osobnost?!

Takva logika savršen je opis razvojne podloge na kojoj je stasao Hrvatski kišobran. Brend je to koji zapošljava preko 40 radnika na proizvodnji i prodaji dizajnerskih i stilski karakternih pomagala protiv kapljica koje bi mogle naštetiti našoj frizuri, odjeći ili, pak, zdravlju. Davno je prošlo vrijeme kada su kišobrani bili samo nužno opterećenje i višak u rukama kada nema kiše jer danas ih ima u svim bojama i dezenima i zahvaljujući zanatskim vještinama nadograđenima dobrom poslovnom idejom postali su dio mode. Upravo Hrvatski kišobran potrudio se svakom korisniku u ruke dati predmet koji su oblikovali domaći dizajneri Ivana Popović, Juraj Zigman, Anita Krolo, Dajana Vuksan, Elfs te influenserica Ella Dvornik koja je svoju liniju Hrvatskih kišobrana promovirala na međunarodnoj sceni.

Kud baš kišobran i to u vrijeme recesije?!

Poslovni put Hrvatskog kišobrana počinje 2010. godine. Prkoseći recesiji koja je doslovno paralizirala velik dio svjetske, posebno hrvatske poslovne aktivnosti, Hrvatski kišobran je bio  svjetli primjer šireći poslovni optimizam i poručujući da se i usred recesije posao može započeti i razvijati.

„Kišobran je, zbog niske cijene, u percepciji potrošača i ekonomista – kineski proizvod. Mi smo se odlukom o proizvodnji u Hrvatskoj, izložil potencijalnom neuspjehu jer znali smo da ćemo imati više cijene zbog većih troškova cijene rada. Istovremeno, važno nam je bilo osigurati fer primanja. Da smo se ponašali ekonomski racionalno, nikad ne bismo krenuli“, objašnjava Marin Rogić, vlasnik brenda.

Na početku su surađivali s kaznionicom Lipovica, gdje je 2011. godine proizvedena prva količina kišobrana. Ipak, zbog brzog rasta i potrebe za stabilnijom i kontroliranom proizvodnjom, bili su jedan od brendova koji je, u vrijeme propadanja nekadašnjeg Kamenskog, preuzeo dio radnica tog posrnulog tekstilnog brenda i profesionalizirali svoj pogon.

Poduzetnički pothvat u samo četiri godine stasao je do 30 zaposlenih, a osim visokoestetskog pristupa, Hrvatski kišobran se vodi i načelima društvene odgovornosti jer uključuju širok krug suradnika, sudjeluju ili pokreću humanitarne akcije, sudjeluju u lokalnim manifestacijama. Na međunarodnim sajmovima predstavljaju svoje proizvode i uskoro prodaju u cijeloj Srednjoj Europi. Do 2017. su već na 60 radnika i novim, pametnim kišobranom nazvanim „Kisha“, a već 2019. 30% svoje proizvodnje – izvoze i omogućavaju online „konfiguriranje“ kišobrana po želji kupca.

Društvena odgovornost kao osnovna poslovna logika

Nije trebalo dugo da im priznanja počnu puniti police. Od 2015. nose znak Hrvatska kvaliteta, a sljedeće godine postali su „Stvaratelji stoljeća“. Ovaj tradicijski obrt 2017. godine doio je nagradu „Lider invest“ stručnog odbora poslovnog tjednika Lider za najbolju proizvodnu investiciju, a 2019. su dobitnici Povelje Zagrebačke županije.

Rast i promijenjeni odnosi na tržištu zbog njihove veličine potaknuli su ih da se prijave na potporu akceleratorskog programa za impact poduzetnike koji ACT Grupa provodi u suradnji s Entrepreneurship Academy Europskog fonda za jugoistočnu Europu te zakladom Erste Stiftung i Erste bankom.

„Kada smo se prijavili „U zonu“ bili smo na prekretnici između male i srednje tvrtke. Nailazili smo na puno nepoznanica. Program Zone savršeno se uklopio u našu nadogradnju. Dobili smo divne sugestije od odličnih i stručnih ljudi. Gledamo na posao kao putovanje. Ovaj puta biciklom do Rijeke, a na pola puta program „U zoni“ nam je omogućio da nakratko stanemo, osvježimo se novim znanjima, okrijepimo novim rješenjima i – krenuli snažnije naprijed“, slikovito opisuje Rogić.

Danas pokazuju da personaliziran, visokokvalitetan proizvod s dodanom vrijednošću na suvremenom tržištu može pronaći svoju nišu i uključiti mnogo domaćih kooperanata i na taj način osigurati kvalitetu i dodatno potaknuti optimizam u hrvatskom gospodarstvu. Sve ovo okrunjeno je i ovogodišnjim priznanjem Hrvatskog poslovnog savjeta za društveno odgovorno poslovanje za najveći napredak u području društveno odgovornog poslovanja.

Svaka kriza je prilika, a svaka ideja mogući poduzetnički pothvat

Posljednjih godina često se susrećemo s tvrdnjom da je svaka kriza – prilika. Toliko često da je teško razaznati kada jedna kriza prestaje, a započinje druga. Dok se 2015. godine odvijala migrantska kriza, na granicama Hrvatske, svježe članice Europske unije, okupljale su se stotine tisuća ljudi koji su bježali od rata u potrazi za boljim uvjetima života. Od domaćeg stanovništva, neki su promatrali što se događa i suosjećali, drugi su rogoborili vidjevši samo opasnost u drugima i drugačijima, a treći su se uključili i – pokušali pomoći svojim znanjem i – pronašli svoju priliku.

Jedan od tih trećih bio je Valent Turković, mladić iz Osijeka koji smatra da je Internet osnovno ljudsko pravo i koji je s prijateljima entuzijastima toga ljeta u naprtnjaču smjestio nekoliko komada informatičke opreme kojima je pokušao osigurati besplatni pristup internetu onima koji su imali potrebu javiti se svojim obiteljima. A tih nekoliko komada informatičke opreme kasnije su postali osnova poduzetničkog pothvata – Meshpointa ili Wi-Fi hot spota za krizne situacije i poduzeća Crisis Inovation Lab.

Meshpoint – kameleon primjene

Taj prvi entuzijastički pothvat nadograđivali su dodatnom opremom, ali shvatili su da je njihov sustav bio nedovoljno dobar i previše kompliciran za ozbiljniju upotrebu. U komunikaciji s humanitarnim organizacijama poput Greenpeacea ili UNICEF-a počeli su razvijati svoj napredni sustav potpuno pojednostavljen i prilagođen potrebama kriznih situacija koje su tražile izdržljivost opreme, dugotrajnu autonomiju i na mjestima gdje nije bilo električne mreže te mogućnost spajanja velikog broja korisnika.

Kako to često biva, proizvod koji se razvija s jednim uskim ciljem, odjednom pronalazi svoju drugačiju primjenu, pa je tako i Meshpoint pronašao svoju ulogu kao dio opreme za razne projekte tzv. pametnih gradova.

„Prošle godine MeshPoint.One uređaje smo isporučili gradu Osijeku (9 komada), nakon toga smo radili s jednom hrvatskom tvrtkom za pametnu rasvjetu gdje smo za tu namjenu opremili 5 raznih gradova i općina po hrvatskoj. Ove godine smo u Švedskoj i Estoniji prodali prvih 9 demo uređaja a uskoro kreću prodaje u puno većem obimu jer su sve lokalne vlasti po EU malo usporili ulaganja zbog COVID-19 pandemije“, pojašnjava Valent.

Crisis Inovation Lab u svome kratkom životu doživio je nagli uspon, ali i još nagliji pad. Nakon propasti glavnog partnera 2018. godine cijeli se poduhvat urušio, a Valent je, zbog posljedica sagorijevanja na poslu završio u bolnici. Ipak, uspio je skupiti snage i strpljenja za novi početak i danas vodi tim u kojem je pet ljudi koji mogu proizvesti 25 Meshpoint uređaja u tjedan dana, imaju narudžbe i opremaju naručitelje. Najtraženije je rješenje u kojem je Meshpoint podrška za smart-city rješenja.

Pametno rješenje raste uz podršku

Poduzeće je i jedan od alumnija akceleratorskog programa za impact poduzetnike koji ACT Grupa provodi u suradnji s Entrepreneurship Academy Europskog fonda za jugoistočnu Europu te zakladom Erste Stiftung i Erste bankom.

„U Zoni smo dobili priliku raditi s vrhunskim mentorima, a najveća podrška u toj suradnji nam pomoć pri izradi promotivnih video i foto materijala. Trenutno radimo na provođenju strategije digitalnog marketinga putem kojeg ostvarujemo jako dobre rezultate, pogotovo nam se jako dobar kanal pokazao LinkedIn“, kaže Valent.

Meshpoint je danas kompletiran proizvod suvremenog dizajna s nizom primjena. Može nadograđivati raznim senzorima za posebne primjene, poput meteorološke, prometne ili neke druge. Ima rješenje za punjenje solarnom energijom i ima autonomiju čak do 28 sati. Kao dio rješenja javne Wi-Fi infrastrukture, bilo za ograničenu ili naprednu primjenu, ugrađuje se i na stupove javne rasvjete, čime ne zahtjeva nikakve posebne dozvole ili infrastrukturu. Stoga je vrlo izgledno da ćete Meshpoint uređaje sve češće vidjeti na ulicama vaših gradova.

Otpad uz dobru ideju i dodanu ljudskost postaje – ukras

Ta sila u slučaju RoUma (Romi i umjetnici) bila je Tamara Puhovski. Praktičan i kreativan duh naslijedila je od svoga pradjeda, kojeg nikada nije upoznala. On je u Brodu na Kupi, gdje je Tamara provodila ljeta, u svojoj radionici izrađivao skije i saonice. Blizu Broda nalazi se romsko naselje pa je Tamara od malena upoznala zajednicu koja je najčešće marginalizirana zbog svojih tradicija i navika koje često teško sjedaju prosječnom stanovniku. Zajednica, koja svoje potomstvo nekada i nehotice uči da za njih postoji vrlo ograničen izbor, izazov je u sociološkom i kulturološkom smislu. I Tamara je tu vidjela izazov.

Stih iz poznate pjesme Josipe Lisac „O jednoj mladosti“ kaže „tko zna, i u mraku katkad nikne divan cvijet”. I da, zapravo, ponekad neke ideje u koje je na prvu teško povjerovati, ako im se posveti dovoljno truda i energije, zapravo proizvedu neke stvarno začuđujuće rezultate. Ali onda znate da je iza tih ideja neke neumoljiva sila koja već u začetku može vidjeti ono što većina nas drugih – ne može.

Zanimljivo, Rome nitko nije pitao o oporabi otpada

„Kada sam osvojila nagradu Europske komisije za društvene inovacije, bilo nas je deset koji smo prezentirali o ponovnoj uporabi otpada i davanju novog života stvarima koje su postale otpad. Ono što me iznenadilo od tih deset prezentacija nitko nije bio iz romske zajednice. Zanimljivo da baš oni koji su poznati po tome da im je to jedan od osnovnih načina preživljavanja, bar u kolektivnoj svijesti, nisu bili prisutni“, zanimljivo primjećuje Tamara.

Kako je senzibilizirana za društvenu inkluziju, a voli retro i shabby stilove, njena situacija gurnula ju je u davanje drugog života napuštenim predmetima i pretvaranje otpadnih stvari u nove uporabne, ukrasne i dizajnerske predmete za uređenje interijera.

“Ideja za projekt došla je iz osobnog iskustva. Bila sam podstanarka koja si nije mogla priuštiti namještaj dok sam radila u Ministarstvu vanjskih poslova, pa sam unajmila nenamješten stan i opremila ga namještajem od paleta i s otpada”, kroz smijeh se prisjeća Tamara.

Kada je upoznala Sinišu Senada Musića dogodio se prirodni klik i prvotnu ideju pretvorili su u prvo romsko društveno poduzeće u Hrvatskoj. Roum je primjer društvene inovacije jer počiva na društvenom uključivanju. Umjetnici i dizajneri koji izrađuju Roum predmete rade tako da prilikom izrade obrazuju zainteresirane mlade Rome. Tako dolazi do transfera znanja iz mnogih praktičnih vještina. Uz to Roum sadrži i ekološku inovaciju jer „up-cikliranjem“ prevenira nastanak nepotrebnih hrpa na smetlištu.

Ne možeš prodati? Iznajmi!

Osim proizvodnje dekorativnih predmeta i oglašavanja na stranicama, RoUm je osmislio novu uslugu koju su nazvali Art-leasing. Ako nemate mogućnost kupiti predmet, možete ga iznajmiti za znatno nižu cijenu, a taj se sistem pokazao višestruko korisnim. Predmeti ne „skupljaju prašinu“ u nekom spremištu, veći broj ljudi ima ih priliku vidjeti, a dobivaju i vidljivost koja ponekad dovodi do konačne prodaje mnogo prije nego putem web stranice.

„Ideja se rodila kada sam prijateljici koja je, nakon dugogodišnje veze prekinula s dečkom, ponudila da se useli kod mene. Soba u koju se trebala doseliti bila je puna predmeta koje nisam imala kamo staviti i odlučili smo ponuditi restoranima i kafićima da uz naknadu predmeti neko vrijeme provedu kod njih“, opisuje nastanak ideje Tamara.

Roum umjetnički i funkcionalni predmeti za uređenje interijera mogu se od 2019. kupiti u njihovoj web-trgovini roumupdesign.com, a prostor im je dao i Grad Rijeka ustupajući im galerijski prostor te ih uključujući kao sudionike u manifestaciju Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture. Sudjelovanjem U Zoni su uz rebranding i kanale koji uz njega ide, došli i do razvoja nove linije namjenskih proizvoda – bisage za avionske kofere. Suradnja je dovela i do toga da će RoUm predmete biti moguće kupiti na etsyu, ali i lokalno u knjižarama Prosvjete.

„Nitko od nas si ne može priuštiti da unutar svojeg tima zaposli ljude tog kalibra kakve smo dobili kroz program U zoni. Možeš postati stručnjak za sve, dakle i marketing i prodaju i analitiku i sve to, ili možeš zaposliti neke ljude da ti rade dio posla. Ali ni jedno ti nije opcija kada si u ovoj fazi rasta i razvoja. I tu je ogromnu razliku napravila Zona – odjednom smo dobili pristup resursima koje inače ne bismo imali“, otvorena je Tamara.

Nositelj projekta RoUm je Rom HR, Romska organizacija mladih Hrvatske, neprofitna organizacija osnovana 2014. godine s misijom promicanja obrazovnih, socijalnih i kulturnih aspekata mladih Roma. Rom HR daje priliku mladim Romima da povećaju svoje sudjelovanje u kreiranju politika za mlade i Rome i da budu promotori uključivanja Roma i aktivnog građanstva. Dio ove dobre i inovativne priče svatko može postati kupnjom svog komada iz RoUm kolekcije ili jednostavno – donacijom.

Stratosfera! Oh, kako to daleko zvuči. Ali ne za ovu ekipu

Hrvatska još do prije nekoliko godina nije bila prva geografska asocijacija kada bi se spomenula visoka tehnologija. Uvijek se ta priča tih nekih startupa događala u američkim garažama ili tehnološkim parkovima, silicijskim dolinama. A onda se, polako i sigurno, u jednom dijelu javnosti dogodio obrat i pokazalo se da Hrvatska svojom inovativnošću i pameti može doprinijeti općem tehnološkom napretku i inovirati u načinima primjene tehnologije.

I dok većina javnosti prati ostrašćenu komunikaciju u javnom prostoru inspiriranu agresorima i žrtvama, gotovo u potpunoj sjeni u Hrvatskoj se razvijaju projekti koji bi zaista mogli pomoći u narednoj revoluciji komunikacija. Dok je javnost zabavljena nabacivanjem blatom iz močvare javnog života, postoje ti neki ljudi koji su se vinuli do – stratosfere.

Možete li zamisliti da se u Hrvatskoj razvija civilna tehnologija koja će omogućiti korištenje bespilotnih letjelica, popularnih dronova na udaljenostima većima od 50 kilometara?! Tvrtka Stratowave Connect je hrvatski startup koji nudi telekomunikacijska rješenja na velike udaljenosti i s iznimno malom latencijom, odnosno kašnjenjem signala. Uz to razvijaju inovativni proizvod drona na hibridni pogon, koji osigurava značajnu energetsku učinkovitost kao i dosege udaljenosti i trajanja leta koji prije nisu bili mogući. Njihov HYPER-M drone je patentiran te je u 2019 godini tehnologija testirana i dokazana u laboratorijskim uvjetima i u testnom letu. Može se koristiti za akcije traženja, ranog otkrivanja požara i druge nekomercijalne i društveno korisne namjene.

Za njihovu tehnologiju zanimaju se i surađuju imena poput Airbus i RTL, ali i Hrvatska pošta. Oni uz svoju inovativnu tehnologiju nude i mnoga druga rješenja u dronskoj industriji. Pružaju razvojne usluge i inženjerska rješenja minijaturizacije, primjene zelenih energija na dronovima, i naravno veliki domet.

40 km, 50km, pa i 100 km dosega!

A Stratowave priča ima korijene u 2003. godini kada su kao dio tima za vrijeme ELMAR Sveučilišne regate omogućili da ona bude druga u svijetu koja je prenošena u realnom vremenu preko Interneta. 2010. su u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti svojom tehnologijom pokrivali let aviona do Slovenije, a krajem 2017. godine i na udaljenosti većoj od 50 kilometara. 2014. godine su lansirali sondu u stratosferu na udaljenosti 40 kilometara od antene. 

Stratowave Connect jedan je od pobjednika Startup Factory pred-akceleracijskog programa 2018. godina, a od 2019. su u akceleratorskom programu za impact poduzetnike „U zoni“ koji ACT Grupa provodi u suradnji s Entrepreneurship Academy Europskog fonda za jugoistočnu Europu te zakladom Erste Stiftung i Erste bankom.

„Prvenstveno imamo jako dobre mentore, pogotovo u dijelu razvoja poslovanja i najviše prodaje i isto tako puno u kontekstu pitcha. Doživio sam doslovno osobni napredak u tome, a „pitchanje“ ili „prodaja priče“ je nama kao početnicima u svijetu stratupa najbitnija. Pored toga, ACT-ovi kontakti su nam pomogli da dođemo do raznih potencijalnih partnera od kojih su se dva i ostvarila“, govori suosnivač i COO Stratowave Connecta Ivan Nikolić.

Tko su ti vanzemaljci iz stratosfere?

Tim Stratowave Connecta sastavljen je od raznolikih genijalaca, ima veliki adut u tehnološkim znanjima i sposobnostima CEO/CTO Vilka Kleina, koji uz kolege mehaničare i pilote, razvija tehnologiju koja može pogoniti, zamislite – leteće aute. Ivan Nikolić također je iznimno tehnički nadaren, te dijeli s Vilkom iskonski inovativni mindset. Nikolić u timu radi poslovni razvoj, i to treba cijeniti jer put za tehnološki hardverski startup, s naglaskom na zrakoplovne tehnologije, je jako dug i razvoj proizvoda je poprilično skup. 

Bespilotne letjelice su rastuće tržište jer njihova komercijalna uporaba omogućava optimizaciju poslovanja. Predviđa se rast od čak pet puta, što podrazumijeva i višestruki rast potražnje za raznim rješenjima i novim, cjenovno prihvatljivim profitno orijentiranim poslovnim modelima.

„Dobar primjer potrebe za našim rješenjem su DaaS (Drone-as-a-Service) platforme gdje bespilotne letjelice postaju „produžena ruka“ Cloud servisa. Za razliku od vojnih, profesionalnih, hobističkih i, naravno, igračaka – tržišni segment komercijalnih usluga baziranih na bespilotnim letjelicama je donedavno bio praktički nepostojeći“, naglašava Ivan.

Tehnologija ne poznaje mnoge granice, a one koje najviše ograničavaju su umne granice. Ekipa Stratowave Connecta pokazuje da njihovi umovi mogu dosegnuti, za većinu nas smrtnika, neslućene širine i daljine.

Žele na zabavan način promovirati znanost u cijelome svijetu

Iako nam se u jednom trenutku učini da je znanost napokon stekla priznanje i popularnost, vrlo brzo se dogodi da nas okrutna realnost ošamari i osvijesti. Postoji cijeli pokret koji negira još iz antičke Grčke poznata saznanja povezana sa zakrivljenošću površine našeg planeta. Nerazumni vođe savjetuju ubrizgavanje dezinficijensa ravno u vene kako bi se ubio koronavirus, a dio ljudi to zaista i pokuša. Naravno, to su prilično radikalni primjeri, ali govore o tome kako je, očito, potrebno znanost stalno približavati svakom stanovniku našeg planeta. 

Već godinama ekipa okupljena oko Udruge Profesor Baltazar promovira znanost u Hrvatskoj. Njihov trud i rad pozna svatko tko se kroz medije ili osobno susreo s najpopularnijim događanjem te vrste, Znanstvenim piknikom, festivalom znanosti koji popularizira STEM – znanosti, tehnologija, inženjerstvo, matematiku. Ova ekipa slijedi i suvremenu inačicu koje u STEM dodaje A kao Arts, a STEAM uključuje umjetnost, ali i ostale društvene znanosti i jezike. Time dobivamo STEM s ljudskim i umjetničkim aspektom.

Njihova maskota Profesor Baltazar izvanredan je medij upravo za populariziranje znanosti kod djece i mladih jer je animirani lik iz popularne kulture i nosi savršeno pozitivnu poruku. Entuzijastički početak odlučili su pokušati pretvoriti u svoj posao i komercijalizirati rad, ponuditi kreiranje sadržaja i proizvoda za formalno i neformalno obrazovanje kroz brend Toy2b.

Poduzetnički pothvat podržan znanošću

„Iskustvo koje smo prošli u akceleratoru U zoni pokazalo se pozitivno i jako nam je drago na postoje ljudi koji brinu o nama poduzetnicima kojima treba pomoć u počecima poslovanja. Cilj nam je ostvariti dobre projekte u Hrvatskoj“, kaže Emina Jukić voditeljica njihovog ureda.

No, s obzirom da dobro poznaju znanstvene centre širom svijeta, čiji je broj u posljednjih dvadesetak godina narastao s tristo na oko tri tisuće, već vide svoje širenje na Europsku uniju, no nemaju ništa protiv da rade bilo gdje u svijetu.

Davor Komerički, specijalist je za edutainment, odnosno učenje kroz zabavu, pa su iz njegove „radionice“ u suradnji s Jadrankom Krpan i Krešimirom Čanićem, izišli ogledalo zvuka, interaktivna knjiga, hologrami slavnih znanstvenika, ruža vjetrova, kladilo i čitav niz drugih zabavnih i poučnih eksponata. Njihov pristup je kreirati modele za učenje s ljudskim i umjetničkim licem i to tako da se korisnici zabavljaju i uživaju dok ih koriste i da budu dodatno nadahnuti.

Krapinsko-zagorska županija podržala je njihov projekt prvog u Hrvatskoj Zabavno-edukativno-znanstvenog centra, stavljajući na raspolaganje dvorac Stubički Golubovec. Tamo je, u rujnu 2020. održan i 9. Znanstveni piknik, a suorganizirali su ga Udruga Profesor Baltazar, Hrvatska akademska istraživačka mreža – CARNET, Institut Ruđer Bošković, Zadruga ZEZ, Grad Donja Stubica i Krapinsko-zagorska županija, koji su kao partneri okupljeni u provedbenom konzorciju projekta uspostave znanstvenog centra.

Energija kao temelj naše civilizacije pravo je svakog pojedinca

Ako se prisjetite ožujka 2020. i prvih tjedana karantene zbog COVID-19 pandemije, možda ćete si u sjećanje dozvati i statuse na društvenim mrežama u kojima je ovo situacija u kojoj nam majka Priroda vraća milo za drago. Objavljivane su satelitske snimke koje su uspoređivale zagađenje zraka prije i nakon uvođenja karantena i obustavljanja gospodarskih aktivnosti. I kao da smo u nekom trenutku bili ujedinjeni u misli da o Zemlji treba više brinuti. Iako se čini da je vrlo brzo ta tema iščeznula iz javnog prostora, moguće je da je sjeme boljeg odnosa prema planetu dobilo malo vlage i da ima snage za rast.

UN-ova agenda 2030, a nakon nje i Europski Zeleni Plan postavili su važne ciljeve u očuvanju okoliša, u stvari očuvanju resursa za buduće naraštaje. I ne treba se oslanjati na nekog drugog da će napraviti taj odgovoran korak, već treba prihvatiti vlastitu odgovornost za budućnost „jedinog nam doma“. A ako vam se učini da ima previše tema i načina i da se nalazimo u situaciji Buridanovog magarca koji se ne može odlučiti između dva kupa sjena i – krepa, možda je samo potreban – prvi korak kako bismo spasili i planet i sebe. A na takve prve korake, pod motom „energija u rukama građana“, takozvane obične gađane nagovara i pomaže u odluci Zelena energetska zadruga.

Koliko energije stvorimo, toliko ćemo biti neovisni

„Energija u rukama građana je čista energija, koja dolazi iz lokalno dostupnih, obnovljivih izvora i u čijem korištenju građani imaju vodeću riječ, aktivnu ulogu i osobnu korist. Vjerujemo da svaka promjena počinje na lokalnoj razini i od svakog pojedinca koji će osjetiti tu promjenu na svojoj koži“, ističe Kristina Lauš iz Zelene energetske zadruge.

ZEZ već sedam godina radi na održivim energetskim projektima surađujući s lokalnim samoupravama, a prvi veći projekt bio im je prva energetski neovisna škola u Kaštel Ostrogu 2014. godine. Sudjelovali su u projektu Ruralna elektrifikacija u kojem su solarnim sustavima u suradnji s UNDP-om, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i regionalnim vlastima, opremali kućanstva u naseljima bez električne mreže jer je dovođenje mreže do tih osamljenih naselja – preskupo. Pokrenuli su crowdinvesting kampanje ulaganja u energetske projekte u lokalnim zajednicama i tako omogućili i prosječnom stanovniku Hrvatske da sudjeluje kao investitor i aktivist u smanjenju zagađenja.

Projekt kojim su snažnije krenuli u ostvarenje svog mota „Energija u rukama građana“ je „Na sunčanoj strani“. Pomažu svima koji su zainteresirani za ugradnju solarne elektrane ostvarenje tog plana, a jednostavnim izračunom dostupnim na stranici Nasuncanojstrani.hr svaki korisnik može vidjeti grubu projekciju koje su mu koristi i što ga čeka.

S preko 2300 sunčanih sati godišnje, Hrvatska je zemlja velikog solarnog potencijala. ZEZ želi olakšati mogućnost postavljanja malih sunčanih elektrana, a postavili su si i izazovan i ambiciozan cilj od 1000 sunčanih elektrana do početka 2022. Na taj način bi se značajno povećao udio Hrvatske u korištenju sunčeve energije.

Svaki pojedinac ZEZ-u je bitan partner

Zelena energetska zadruga polaznik je akceleratorskog programa za društvene poduzetnike koji je ACT Grupa pokrenula u suradnji s Entrepreneurship Academy Europskog fonda za jugoistočnu Europu te zakladom Erste Stiftung i Erste bankom. 

U tom iskustvu upravitelj zadruge Zoran Kordić kaže “Rad s mentorima iz programa U Zoni je vrlo ljudski način prenošenja informacija, savjetovanja i podrške. Nimalo klasičnog konzultantskog tipa, nego baš jedan ljudski, partnerski odnos”.

„Dugogodišnja suradnja s ACT Grupom pomogla nam je u razvoju poslovnog modela naše zadruge i oblikovanju usluga na kojima danas generiramo prihode. Suradnju i dalje želimo graditi s gradovima,a trenutno u našoj mreži imamo ih desetak. Ipak, kroz program „Na sunčanoj strani“ želimo i dalje izravno surađivati i sa svakim pojedinim kućanstvom, bez obzira na odluke lokalnih vlasti“, pojašnjava Kristina.

Svoje djelatnosti proširuju i na bioplinska i postrojenja za dobivanje energije iz bio mase. Taj veliki, u Hrvatskoj još uvijek prilično neiskorišteni potencijal žele staviti u službu svih. Jedan od UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030. je osiguranje pristupa priuštivoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve. Energetska neovisnost svakog pojedinca već je sada blago jer cijelu današnju civilizaciju održava upravo – energija.

Svako pitanje ima svoj odgovor!
Za sve tvoje potrebe i pitanja tu su
stručni mentori da te podrže.

Ana Brigović

- Ana Brigović -

Poslovni razvoj, pozicioniranje

Stjepan Mikec

- Stjepan Mikec -

Projektni management, operacije

Darko Ciglar

- Darko Ciglar -

Impact management

Sunčana Glavina Petričević

- Sunčana Glavina Petričević -

Financijski management, SROI

Dragana Raić

- Dragana Raić -

Pristup financiranju, fundraising

Zrinka Vrtarić

- Zrinka Vrtarić -

Trgovačko pravo

Teo Petričević

- Teo Petričević -

Umrežavanje

Ana Matić

- Ana Matić -

Umrežavanje

Aleksandra Đermanović

- Aleksandra Đermanović -

Marketing

Igor Roginek

- Igor Roginek -

Umrežavanje

Miroslav Vrankić

- Miroslav Vrankić -

Poslovni razvoj, priprema za investicije

Damjan Raić

- Damjan Raić -

Poslovni razvoj, priprema za investicije

Vladimir Marić

- Vladimir Marić -

Međunarodni poslovni razvoj

Vanja Andrić

- Vanja Andrić -

Poslovni razvoj, pitching

Hrvoje Bogdan

- Hrvoje Bogdan -

Prodaja, upravljanje organizacijom

Miran Petrović

- Miran Petrović -

Prodaja

Marcel Majsan

- Marcel Majsan -

e-commerce, prodaja

Aco Momčilović

- Aco Momčilović -

HR, motivacija i leadership

Miljenka Plazonić Bogdan

- Miljenka Plazonić Bogdan -

HR, organizacijski razvoj

Nikolina Sertić

- Nikolina Sertić -

HR, recruitment

Ivan Čadež

- Ivan Čadež -

Komunikacije, oglašavanje

Prijavi se

Posluj sa svrhom, balansiraj profit
s povratom društvu.

1.

Strateška analiza tvog poslovanja

Evaluiramo potrebe i preispitujemo ciljeve te na osnovu istih krojimo program učenja po mjeri tvoje tvrtke, tvog tima, ali i strateških izazova koji su pred vama.

2.

Mentorstvo, savjetovanje, povezivanje

Kad potvrdimo potrebe, zajedno radimo plan za ostvarenje tvog cilja. Plan postaje stvarnost uz stručnu podršku mentora i kontinuirano poboljšanje.

3.

Tvoj Impact Management

U sklopu grupe radimo na postavljanju tvojih pokazatelja društvenog povrata i održivosti prema međunarodnim standardima izvještavanja utjecaja i povrata društvu.

4.

Dokaži se na Demo Day

Program završava Demo Day-om gdje se imaš priliku predstaviti pred publikom i investitorima, a najvažnije od svega imaš priliku zabljesnuti kao uzor i inspiracija.

Prijavi se